Image Alt

Studentski posjet radionici emocionalnog menadžmenta

Emocionalni menadžment

Studentski posjet radionici emocionalnog menadžmenta

U sklopu kolegija Komercijalizacija emocija u sferi marketinga posjetili smo Callidus tvrtku za poslovne edukacije gdje smo prisustvovali radionici emocionalnog menadžmenta.
Uz dinamičan tijek vježbi upoznali smo se s osnovama emocionalnog menadžmenta te primjerima iz svakodnevne prakse. Saznali smo da je dobar emocionalni menadžment poziv na avanturu, to je priča koja se stalno razvija. Otvorili smo neka praktična pitanja: Što oblikuje komunikaciju? Koliko je komunikacija emocionalna? Kako je komunikacija određena emocionalnim obrascima? Koliko emocije usmjeravaju komunikaciju?

Emocionalni menadžment u komunikaciji je sposobnost upravljanja i generiranja emocija (i u nama i kod publike) s ciljem da se ostvari razumijevanje i efikasan prijenos informacija. Kad god s nekim komuniciramo u nama se javljaju neka očekivanja, neke emocije i interpretacije.

Interpretacija

Pobuđene emocije, odnose se i prema nama samima i prema sugovorniku, ili prema grupi ljudi, ili prema stvarima i idejama, ili cijelom svijetu. Nekad se kaže “ma ljut je na cijeli svijet”. Što je emocija (pobuđena u komunikaciji) više negativna i što više onemogućava potvrđivanje svojeg ja, to je jači pritisak. Primjerice, potisnuti strah, tuga, sram ili krivnja, premještaju se u emocionalni naboj, koji kad se pojača ili nakupi postaje kronično stanje. Osim toga, tržište rada povlači za sobom norme emocionalnog ponašanja, koje su specifične za pojedina radna mjesta. Za većinu radnih mjesta se u komunikaciji očekuje određeni «emocionalni rad» i «emocionalna gluma» što je primjerice najvidljivije kod stjuardesa, tajnica ili hostesa. Standardi emocionalne komunikacije između ostalog reproduciraju se marketingom i medijima. Naše emocionalno iskustvo određeno je pravilima emocionalnog izražavanja u svakom pojedinom kontekstu u kojem se nalazimo. S druge strane emocije stvaraju scenarij situacije.

Scenarij

Komunikacija u kojoj smo potvrđeni, pohvaljeni ili u kojoj zapažamo da vrijedimo stvara lagodan scenarij. Upravljanje emocijama u medijskoj komunikaciji podrazumijeva intenziviranje emocija publike/korisnika prema nekom određenom smjeru, tako da publika ima iskustvo ciljanih osjećanja, npr. korisničko iskustvo zadovoljstva, vlastitog uspjeha ili pripadnosti, itd. Ako je prijenos informacije uspješan meta je pogođena.

Tako, na primjer, prenošenje poruka o zajedništvu, vlastitoj važnosti ili izbjegavanju opasnosti, uspješnije je ako se veže uz emocije kojima se potiče javnost. To je svojevrsno pecanje publike. Primjerice, medijska komunikacija koja ima emocionalni motiv sigurnosti, povezivanje ljudi ili ostvarenje statusa i podizanje ega može biti uspješna strategija poticanja javnosti.

Meta

U tom smislu emocije su određene vanjskim utjecajem i reproduciraju se svakako i kroz institucije medija. Mediji uvelike oblikuju emocije te tako posreduju življeno emocionalno iskustvo, određuju neke kontekste i situacije u kojima treba biti sretan ili frustriran. Na taj način sugeriraju emocionalno ponašanje i osjećanje u svakodnevnom životu.

Prema tome, ako želimo stvarati kampanje koje ostavljaju traga, medijska komunikacija treba biti shvaćena kao razgovor koji nosi emocije, kao da pričamo s osobom pored nas. U tom smislu, poželjno je da medijska komunikacija priča emocionalnu priču koja kod publike stvara ciljani scenarij.

 

Studenti/ice 3.g. preddiplomskog stručnog studija marketinga i komunikacija
Kolegij: Komercijalizacija emocija u sferi marketinga
Predavačica: dr. sc. Korana Simonović, prof. sociologije