Image Alt

PVZG

Noć knjige 2022

OSVRT NAŠE STUDENTICE NA OVOGODIŠNJU NOĆ KNJIGE: URE BEZ CENZURE

Donosimo Vam osvrt naše studentice Vladimire Poljanec na ovogodišnju manifestaciju Noć Knjige: “Ure bez cenzure”. Noć knjige 2022 održana je u obliku trosatnog razgovora na temu slobode emitiranog uživo putem YouTube kanala Noć knjige.
Koji su sve autori sudjelovali i što su sve rekli o slobodi pročitajte u nastavku.

NOĆ I MOĆ KNJIGE

“Nigdar ni tak’ bilo da ni nekak’ bilo” govorio je Petrica Kerempuh u svojim Baladama. Taj potepuh s perom zataknutim za škrlak, ta dvorska luda, lakrdijaš i komedijaš govorio je slobodno o svemu i svačemu, bez fige u džepu. A bez fige iz knjige preselio se u naš svijet. Tako je Petrica Kerempuh, Krležin izmišljeni lik, oživio i postao maskota ovogodišnje Noći knjige. O svemu onome što je govorio u Baladama propitkujemo se i danas. Što je za nas sloboda? – pitanje je koje se provlačilo kroz ovogodišnju Noć knjige, manifestaciju koja iz godine u godinu postaje sve prepoznatljivija. Noć knjige održava se zadnjih desetak godina uvijek na isti datum, 23. travnja koji se obilježava kao Dan svjetske knjige i autorskih prava. Noći knjige prethodi Dan hrvatske knjige 22. travnja koji se obilježava kao datum kad je Marko Marulić objavio „Juditu“, prvu tiskanu knjigu na hrvatskome jeziku.

 

U okviru Noći knjige ove je godine po prvi puta sudjelovalo Društvo hrvatskih književnika u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca i Društvom književnika za djecu i mlade. Te tri strukovne udruge koje promiču književnost, autore i zaštitu autorskih prava organizirale su Ure bez cenzure na kojima su sudjelovali članovi iz sva tri Društva. Događaj je zamišljen kao razgovor između samih autora na temu slobode dok ih pitanjima provocira novinar i književnik Vedran Kukavica. Cijeli trosatni razgovor (od 21,30 do 00,30 sati) emitiran je uživo preko YouTube kanala Noći knjige. Na samom početku Vedran Kukavica uveo nas je u Ure bez cenzure i najavio goste. Prvi na redu bili su Snježana Babić Višnjić i Hrvoje Marko Peruzović. Kako je Snježana Babić Višnjić autorica za djecu i mlade razgovaralo se o knjigama za najmlađe, odgajanju čitatelja, ali i lektirnim naslovima danas. O slobodi je rekla kako pisci daju šifre za ulazak u prostor slobode tj. u svijet mašte i knjige te da s knjigom možemo biti slobodni. Hrvoje Marko Peruzović govorio je o slikarstvu i poeziji, dvije umjetnosti koje se isprepliću u njegovom stvaralaštvu. On slobodu proživljava kroz obje umjetnosti. Istaknuo je kako se na društvenim mrežama češće slobodnije komentira njegov likovni rad nego pjesnički, što pokazuje veću zainteresiranost publike za vizualne umjetnosti. Ludwig Bauer podsjetio nas je da je ograničavanje prostora slobode bilo uvijek kvasac dobroj literaturi. Kao primjer naveo je disidenta Solženjicina koji je jedan od svojih najboljih romana Jedan dan Ivana Denisoviča napisao u gulagu. Marina Šur Puhlovski govoreći o slobodi rekla je: „Jedini odgovor koji čovjek može dobiti od života je u umjetnosti.“ Pišući svoja djela ona uobličava stvarnost jer stvarni život se stalno mijenja, a u književnosti život se može uhvatiti. Na taj način književnost nam daje odgovore koje si postavljamo tijekom života. O slobodi je imao štošta za reći i Milko Valent, jedan od prvih autora u nas koji su pisali o tzv. tabu temama. On slobodu živi. Kao umjetnik financira se isključivo od svog književnog rada odbacivši radno mjesto i katedru na fakultetu, živi skromno, ali živi od pisanja. Smatra, kao i T. S. Eliot, da je travanj najokrutniji mjesec. Marko Gregur govorio je o tome kako provokacija danas nije isto što je bila nekad, teže je biti provokativan jer danas nas više ništa ne iznenađuje. Umjetnički je ta provokacija opravdana i ima smisla ako je knjiga dobra i ima čitatelje. Zlatko Krilić govorio je o procesu pisanja, razlogu objavljivanja u prostoru slobode te se osvrnuo na rad strukovnih udruga. Silvija Šesto kao autorica za djecu i mlade spaja književnost i društvene mreže. Govorila je kako svoje knjige promovira u obliku kratkih videa putem društvenih mreža i na taj način ima slobodu izražavanja te dolazi do svoje publike. Tomislav Šovagović kao novinar-književnik osvrnuo se na ghostwriting, tzv. pisanje iz sjene koje postaje sve veći trend u novije vrijeme, ali je i povukao paralelu s copywritingom uočivši neke sličnosti i razlike. Iza ponoći, bili su tu Robert Međurečan i Kristijan Vujičić. Međurečan je govorio o tzv. ladičarenju u književnosti s kojim se često susretao. U ljudskoj je prirodi svrstavati druge ljude u neke obrasce ponašanja, u ladice, a u književnosti kritičari vole pisce svrstati u neki žanr. Za Međurečana je prostor slobode upravo suprotan, biti individualac i spajati razne žanrove u kvalitetnu književnost znači biti (književno) slobodan. Kristijan Vujičić kao dugogodišnji urednik u Nakladi Ljevak govorio je o slobodi uređivanja i objavljivanja manje popularnih djela na tržištu. Manja je publika za takve naslove, ali je ima. Postoje razne niše čitatelja na tržištu kojima treba ponuditi raznovrsnu literaturu. Bitno je da se čita!

 

Kad govorimo o raznovrsnosti, možemo zaključiti kako je ovogodišnje izdanje Noći knjige bilo najraznovrsnije dosad. Čak više od 1200 besplatnih programa i događanja diljem zemlje pokazuju nam kako, unatoč raznim vizualnim sadržajima i medijima, još uvijek postoji interes za knjigu.

*Ako ste propustili Ure bez cenzure pogledajte snimku na:  www.youtube.com/watch?v=r7ZGO0DfUBQ

(Pripremila: Vladimira Poljanec, studentica 1. g. specijalističkog diplomskog stručnog studija Marketinga i komunikacija)