Image Alt

Paradoks učenja: što više učiš, manje znaš

paradoks učenja

Paradoks učenja: što više učiš, manje znaš

Ako je vjerovati Douglasu Adamsu, autoru famoznog romana „Vodič za autostopere kroz galaksiju“, onda je odgovor na svako pitanje i nedoumicu – 42. Nažalost, stvarnost je nešto kompliciranija od toga. U stvarnosti vlada tzv. paradoks učenja, a evo što on znači.

Svijet je poput TV-a

Mnogi su stručnjaci i znanstvenici tijekom godina istraživali postanak svemira. I još uvijek ga istražuju. Zapravo se čini da što više otkrivaju, sve manje znaju jer im se sve više pitanja postavlja. Taj je paradoks učenja bio poznat i brojnim učenjacima kao što su Albert Einstein koji je rekao da što više uči, postaje svjesniji koliko zapravo ne zna. Poznata je i Sokratova izjava koja kaže: „Znam da ništa ne znam“.

Međutim, ono što sa sigurnošću možemo znati je da svijet u kojem živimo iz dana u dan postaje sve kompliciraniji i kompliciraniji. O tome da svaki dan sve manje i manje znamo jednostavno je vidjeti i na primjeru TV-a. Ljudi su u 20. stoljeću imali crno-bijele televizore s dva programa. Danas ih imaju na stotine, a tu su još i servisi poput Netflixa, HBO-a i sl. Između crno-bijelih televizora i današnjih plazmi doslovno krije se na milijarde različitih boja i nijansi. I doslovno, ali i metaforično.

Svijet (televizori) je postao kompliciraniji i svaki dan saznajemo nešto novo što nam je do jučer bila kvantna fizika, ali u istom trenutku dobivamo i previše informacija zbog kojih nam se čini da ne znamo apsolutno ništa. Neki stručnjaci čak tvrde da je prevelika mogućnost izbora razlog zašto danas mladi imaju problem s donošenjem odluka, nesigurnošću, ali i pomanjkanjem znanja.

Teorija crne kutije

80-ih godina prošlog stoljeća studenti su znali točno kako rade računala. Danas, većina ljudi je jednostavno prihvatila da ne razumije do kraja kako rade mobiteli ili računala, ali ih jednostavno koristi. Takav način prihvaćanja stvari, odnosno učenja o novim stvarima naziva se crna kutija. Naime, imamo nešto (mobitel). Ne znamo kako i zašto to nešto funkcionira; taj dio (ne)razumijevanja te stvari nazivamo crnom kutijom. Međutim, unatoč nerazumijevanju, to nešto nastavljamo koristiti.

Crna kutija sigurno se dogodila svima nama i na brojnim drugim poljima pa se onda postavlja pitanje: je li zaista ono što znamo znamo ili je to tek privid?

Učenje nije dio života

Što se svijet više razvija, više će se pojavljivati crnih kutija. Na kraju, kao što su još i drevni Grci zaključili, jedina stvar koja je konstantna jest promjena. Ono što danas vidimo kao nepobitnu činjenicu, sutra već može nestati. Međutim, upravo u tome i jest ljepota učenja, zar ne? Učiti na greškama jest najteže, ali je najefikasije. Stoga, ne samo knjigu, nego i život u svoje ruke i uči jer učenje nije dio života. Učenje jest život.