Naš profesor, vanjski suradnik Marko Baus, koji izvodi nastavu na stručnom prijediplomskom studiju Menadžmenta i produkcije u kulturi gostovao je u emisiji “Klub čitatelja” na HRT-u. U emisiji emitiranoj 13. ožujka razgovaralo se o knjizi Roberta Greena “48 zakona moći”. Voditelji i urednici emisije su Vlatka Kolarović i Dražen Ilinčić. U emisiji su također gostovali povjesničar Tvrtko Jakovina, psihijatar Veljko Đorđević i politolog Krešimir Petković.
“48 zakona moći” je knjiga koju je napisao Robert Green, a koja se bavi temom moći i autoriteta. Knjiga se sastoji od 48 kratkih poglavlja, svako poglavlje bavi se jednim zakonom koji je potreban za postizanje moći. U knjizi se navode primjeri iz povijesti i filozofije kako bi ilustrirao svaki zakon. Objedinivši filozofije velikih stratega, državnika i mislilaca poput Machiavellija, Sun Tzua, von Clausewitza, Elizabete I., Bismarcka, Kissingera i mnogih drugih. Cilj je knjige pomoći u razumijevanju psihologije moći i omogućiti čitateljima da se sami postave na poziciju moći. Knjiga je postala vrlo popularna i postigla je ogroman uspjeh nakon objavljivanja. Međutim,knjiga je također kontroverzna zbog isticanja određenih ideja i promoviranja nekih oblika ponašanja koja mnogi smatraju lošim i neetičnim.
U nastavku donosimo osvrt našeg profesora na knjigu u obliku kratkog intervjua.
Profesore Baus, u emisiji ste se osvrnuli na dizajn naslovnice i naslov knjige. Kako ocjenjujete izgled knjige? Broj 48 bi po Vama mogao predstavljati oblik manipulacije?
Naslovnica je dizajnirana tako da promovira „kapitalnost“ knjige. Vrlo je sugestivna u tom pogledu posebno kada pribrojimo tri teksta na samoj naslovnici: “svjetski bestseller”, “knjiga koja desetljećima ne silazi s top lista…”, “nezaobilazno štivo za sve koji teže moći…”. Knjiga se silno želi napraviti većom i važnijom nego što je. Po meni, broj 48 je u ovom slučaju nasumično odabran i mogao je biti, zbilja, bilo koji. Autor manipulira intrigantnom temom u cilju što boljeg prodavanja knjige.
Koji su Vaši dojmovi nakon pročitane knjige? Što ste naučili o moći, a možda niste znali?
Cijelo vrijeme imam isti problem s knjigom. Ona ne analizira moć, niti ulazi u objašnjenja ljudskog ponašanja. Umjesto toga, donosi nam povijesne primjere koji se stavljaju u kontekst borbe za moć, uz vrlo plitko obrazloženje kako su to univerzalni zakoni jer se svi bore za moć i manipulacija je u podlozi svih ljudskih odnosa. Ova poruka, koja se na sva zvona oglašava u predgovoru je nit vodilja kroz cijelu knjigu i s njom se objašnjavaju svi zakoni. Ali, to jednostavno nije točno. Ljudi imaju različite motive ponašanja, iako nisu svi pozitivni, pogrešno je reći da su naši odnosi isključivo manipulativni. Međutim, ova knjiga je manipulativna, pogotovo u svojoj ideji da se nametne kao nezaobilazno štivo. Iz knjige nećemo puno naučiti o moći, osim što možemo, slijepo je prateći, završiti u paranoji gledajući na sve događaje oko sebe kao na manipulaciju u cilju da nam se naudi.
Jedan od zakona glasi: ,,Pod svaku cijenu privlačite pozornost. O svemu se sudi prema izgledu; ono što se ne vidi kao da i ne postoji. Nikad si ne dopustite da se zagubite u gomili ili nestanete u prosječnosti. Ističite se. Budite upadljivi pod svaku cijenu. Poput magneta privlačite pozornost svojom pojavom koja je veličanstvenija, tajnovitija i osebujnija od bezlične, neugledne mase. ” Slažete li se sa navedenim?
Da, ako je riječ o kutiji keksa na polici. Ako je riječ o ljudima, naše je društvo presuptilno da bi nešto tako banalno garantiralo rezultate. Svega nekoliko vrsta javnih osoba si može priuštiti takvo ponašanje i ono će se uvijek vrednovati kao nekonvencionalno.
Kako prepoznati manipulativne odnose? Kako izaći iz takvih odnosa?
Izuzetno je teško prepoznati manipulativni odnos. Lakše čak na drugima nego na sebi. Manipulativan odnos izigrava povjerenje, a naš život počiva na povjerenju. Iz takvih odnosa ljudi uglavnom izlaze nakon što budu povrijeđeni. To obično bude otrježnjenje kada padnu maske s lica osobe koja nas je povrijedila. Međutim, znamo da ponekad čak ni to ne bude dovoljno i da ljudi ostanu zarobljeni u toksičnim odnosima. Društvo također može postati toksično. Tada u svemu vidimo laž i prevaru. Vrhunska manipulacija lopova i lažljivaca je da nas uvjere da smo svi takvi.
Koliko moć mijenja čovjeka? Možete li staviti znak jednakosti između moći i odgovornosti?
Moć sama po sebi je destruktivna, otapa ljudskost. Brojni su povijesni primjeri prosječnih osoba koje je moć pretvorila u demone. Deseci milijuna mrtvih je rezultat dolaska takvih ljudi na vlast. S druge strane, odgovornost balansira moć. Ključ demokracije je jasna odgovornost vlasti prema društvu. Odgovornost i redovita rotacija na vlasti bi trebala osigurati izbjegavanje grešaka iz prošlosti. Formula djeluje i u drugom smjeru, prihvaćanjem odgovornosti dolazi i moć. Važno je ostati svjestan učinka našeg ponašanja na živote drugih.
Biste li preporučili ovo štivo našim studentima?
Svakako. Knjiga je dobar podsjetnik na mračnu stranu ponašanja i treba je uzeti samo kao uvod u temu. Ne bih je preporučio kao priručnik upravljanja ljudskim odnosima jer je u tom obliku toksična.
Urednica članka: Ružica Ištuk
