Image Alt

PVZG

GAJ TOMAŠ: „Autoritet govornika uvijek je veći od autoriteta jezične politike“

Novi predavač na kolegijima Poslovni engleski 1 i 2 u razgovoru otkriva zašto je engleski jezik toliko dominantan, kako je globalna pandemija utjecala na učenje stranih jezika, te kako je došao na ideju o pokretanju podcasta Bliski susreti jezične vrste

 

  1. Imate dugogodišnje iskustvo u podučavanju stranih jezika, konkretno engleskog i njemačkog jezika. Brojna istraživanja pokazala su kako engleski dominira u odnosu na njemački jezik. Kakav je Vaš dojam i postoje li razlike između generacija koje Vi podučavate?

Engleski je nedvojbeno sveprisutniji jer smo mu već desetljećima više izloženi. Tako je bilo u tijekom mog odrastanja, a tako je i mojim studentima i klijentima. Dok smo engleskom izloženi na gotovo svakom koraku, njemački je većini uglavnom dostupan u formalnom obrazovanju, što nije dovoljno za prirodno razvijanje jezične kompetencije.

Njemački je vrlo loše podučavan u moje vrijeme, no vidim, u radu sa osnovnoškolcima, da je danas pristup bolji, kvalitetniji su udžbenici, počinje se usvajati jezik vrlo rano, već u vrtiću, a i njemački je postao puno važniji u raznim zvanjima stoga je i veća motivacija za privatnim učenjem i usavršavanjem. Mislim da studenti prepoznaju važnost drugog stranog jezika, ne kao pohvalne vještine, nego nužne za tržište rada.

 

  1. Kako je pandemija virusa Covid-19 utjecala na potrebe za učenjem stranih jezika? Koja su Vaša iskustva?

Ne znatno. U početku smo očekivali da učenje jezika nije esencijalna aktivnost i da će ljudi rezati troškove i vrijeme, ali to se nije dogodilo. Dapače, postalo je hit imati takav online hobi.  Mislim da je engleski dobio još više na značenju zbog ovog globalnog fenomena koji bolje možete interpretirati uz naprednije znanje jezika. Puno je ipak više primjetna promjena u načinu rada – rad na daljinu i kako se odrazio na jezično usvajanje i usavršavanje. Neke metode su se prilagodile, a dobili smo i opsežan uvid u spremnost digitalnih alata za dinamične i kreativne aktivnosti.

 

  1. Često slušamo komentare jezikoslovaca, ali i nastavnika, o negativnom utjecaju novih tehnologija na jezičnu pismenost i izražavanje, posebice u kontekstu dominacije anglizama koje svi, a osobito mladi, tako rado prihvaćaju. Hoće li hrvatski standardni jezik postati jezik u zagradama, kako sugerira naslov popularne knjige Nives Opačić. Kako Vi ocjenjujete utjecaj novih tehnologija na usvajanje jezika?

Standardni jezik je samo varijetet kojom jezična politika određene države nastoji očuvati neku ideju što taj jezik treba biti, štogod to značilo, odnosno manipulirati prirodnim jezičnim razvitkom. Nisam pobornik jezičnih politika, no jesam promatranja jezičnog razvitka i promjena do kojih će ionako doći, jer je autoritet govornika uvijek veći od autoriteta jezične politike.

S druge strane, mislim da se hrvatski dobro odupire tehnologijskim pojavama jer predlaže (građani primjerice, natječajem za novu hrv. riječ) istovrijednice koje bivaju više-manje prihvaćene u našem jeziku. Npr. razmaknica, tipfeler…  Volim vidjeti te riječi jer uključuju one koji i odlučuju o jeziku, a to su – govornici.

 

  1. Pokrenuli ste zanimljiv projekt – podcast Bliski susreti jezične vrste, koji je kao format vrlo popularan. Odakle ideja za navedeni projekt te kako birate sugovornike?

Tražio sam način kako se izraziti, a da to nisu znanstveni radovi ili istraživanja koja ne dopiru do ljudi na popularan način. Podcast, kao nova medijska forma, izrazito je privlačan način za izražavanje kreativnosti, vođenje kvalitetnih razgovora, a isto tako i prilika za učenje i edukaciju. Moj podcast nastoji sagledati kako se jezik koristi zaista – ne samo u obrazovanju, nego u praksi, kako ga koristi pilot, svećenik, frizer, i sl. Jezik je fundamentalni dio našeg postojanja, a malo je uvida u jezično korištenje u tako širokom spektru. Goste biram upravo po tome – svaka djelatnost je specifična, a odlikuje ju i specifičan jezik, diskurs.

 

  1. Na Poslovnom veleučilištu Zagreb izvodit ćete nastavu na kolegijima stranih jezika na preddiplomskom stručnom studiju Marketinga i komunikacija te Menadžmenta i produkcije u kulturi. Što će biti u središtu kolegija te koja su Vaša očekivanja od semestra ispred nas?

U središtu mojeg rada su poticanje kreativnosti u jeziku, kritičko razmišljanje i jezična produkcija – ponajviše govor, stoga će tako biti i na PVZG-u. Veseli me raditi s ozbiljnim studentima usmjerenima ka poslovnom cilju i želim da ono što radimo bude nešto što će im biti u izravno od koristi u praksi.