Image Alt

PVZG

Istraživanje korisničkog iskustva (UX) u agenciji Bornfight

Dana 12.02.2021. u sklopu online kolegija ”Korisničko i potrošačko iskustvo”, gostujuće predavanje održale su dvije mlade i veoma uspješne djevojke Jelena Mandić i Jelena Rebrnjak iz agencije Bornfight. Obje već dvije godine rade kao Produkt dizajnerice s naglaskom na UX strategiju i istraživanje. Za početak su objasnile područje rada njihove agencije, odnosno kako dizajniraju i razvijaju digitalno iskustvo unutar 3 unita: kreativni, produkt i mobile.

 

Tema gostujućeg predavanja bila je ”UX Research value in product development”, što bi u prijevodu značilo vrijednost istraživanja korisničkog iskustva u razvoju proizvoda. Prikladno samom nazivu kolegija, naučili smo mnogo o utjecaju korisničkog iskustva te kako se na njega gleda u modernome svijetu. Ispitivači korisničkog iskustva moraju spoznati što ljude privlači kako bi određeni proizvod bio uspješan. Vrlo je važno da dizajn nastane iz potrebe stvarnih osoba. Ponekad je za uspostavljanje komunikacije s ciljanom javnosti dovoljna izrada kampanje na društvenoj mreži, ali većinom je potrebno uložiti puno više truda.

 

Cijelu kompleksnost istraživanja iskustva, Jelena opisuje kroz primjer mobilne aplikacije za kavu gdje se prvo određuju poslovni ciljevi klijenta kako bi dizajneri znali u kojem se smjeru kretati pri izradi aplikacije. U ovoj se fazi izrađuje mapa interesa, motiva, želja i ponašanja, koju korisnici sami ispunjavaju prema svojim preferencijama. Ova je faza od izrazite važnosti jer saznajemo po čemu se interesi naših korisnika preklapaju i kuda krenuti pri izradi željene aplikacije. Najbolje se strategije izrađuju kada saznamo na koji način naš produkt služi određenoj skupini stvarnih osoba.

 

U Bornfightu, strategije se grade na personama koje su upoznali tijekom ispitivanja, a one nastaju spajanjem poslovnih ciljeva i ljudskih potreba čijim preklapanjem dolazimo do istraživanja UX-a. Tu stavljamo zaključak da pomoću UX istraživanja dolazimo do ostvarivanja naših poslovnih ciljeva. Jelena šaljivo UX opisuje kao Tinder za biznis i ljude.

 

Istraživanje korisničkog iskustva (UX)

U kasnijem predavanju, Jelena R. govori nam o metodama istraživanja korisničkog iskustva koje dijelimo u tri kategorije: kvalitativne, kvantitativne i mingler metode (koje mogu biti i jedno i drugo). Sve tri metode imaju tri načina istraživanja, a to su: fundamentalnogenerativno i evaluativno. Naglašava kako je kvalitativna metoda najbolji odabir jer se na taj način najbolje povezujemo s našim korisnicima.

 

U kvalitativnu metodu spadaju intervjuiranja korisnika, terenske studije i usability testiranje. Intervju se sastoji od tri etape: 1. Sesije u kojima slušamo korisnika (gdje pokušavamo otkriti problem ukoliko on postoji i da znamo kako nastaviti ispitivanje), 2. Semistrukturirani intervjui (otkrivamo na koji način ukloniti problem ukoliko postoji) 3. Strukturirani intervjui (u kasnijem dijelu istraživanja kada evaluiramo dizajn na temelju prethodne dvije etape). Terenske studije pomalo podsjećaju na eksperiment jer se odvijaju u životima korisnika, a ne u uredu ili laboratoriju. To znači da ih se promatra u vlastitom životnom okruženju nakon što im se postavi niz određenih pitanja. Kod usability testiranja ispitivač daje zadatke koje korisnik treba ispuniti, pa nakon učinjenog promatra korisnikovo ponašanje i analizira njegov feedback.

 

Iduće imamo kvantitativnu metodu kojom zapravo prikupljamo brojevne podatke koji mogu biti mjerljivi. Pod to spadaju Google Analytics, kvantitativna anketa i A/B testiranje. Google analytics nam uvelike pomaže kod pretraživanja brojčanih podataka kada su nam potrebni podaci kao što su oni o prometu, korištenju ključnih riječi, stopa odljeva itd. U kvantitativnoj anketi odgovorima se dodjeljuju numeričke vrijednosti kako bi istraživači mogli objektivno izmjeriti i usporediti podatke. A/B testiranje mjeri ponašanje korisnika u uvjetima iz stvarnoga života. Pomoću njih možemo izmjeriti i najmanje razlike između A i B opcije kako bi izabrali najpogodniju za naš produkt.  A/B testiranje može imati više opcija pa se onda naziva A/B/N, A/A testiranje i tako dalje.

 

Kao zadnju podtemu slušali smo o dizajn sprintovima. Sprint je metoda koja se koristi kako bi se riješili kompleksni problemi kroz kokreaciju, izradu prototipova i kvalitativno testiranje ciljane skupine. Sprint se odvija uzastopno u tri faze koje ovise jedna o drugoj, a to su: learn, build, measure. U Bornfightu sprint se radi u nekoliko dana. 1. dan mapiraju i izlažu svoje ideje, 2. dan prave skicu glavnih ideja, 3. izlažu pozitivne i negativne strane spomenutih ideja te odlučuju prema vrednovanom koja ideja je najbolja, odnosno najpogodnija za produkt., 4. izrađuju prototipove i vrše probnu provedbu u djelo, a posljednji dan testiraju ideje na korisnicima.

 

Kod realizacije ideje koriste se dijamantnom shemom 4D metode. 4D u ovom slučaju znači discover, define, develop, deliver. Pomoću 4D modela znaju kako i u kojem trenutku iskoristiti određenu UX metodu (spomenute u tekstu iznad). Iako se čini da je nakon ove faze cijeli proces gotov, on tu tek počinje. UX istraživanje izuzetno je izazovnog karaktera te biva vrlo nepredvidivim u stvarnome životu.

 

Za kraj, dizajnerice su odgovorile na pitanja studenata o tome kako im je raditi u agenciji te kako se njihov poslovni put kretao. Uputile su na zanimljive digitalne produkte koje su napravili: https://www.bornfight.com/work/. Podržavaju studente da šalju svoje dizajnerske portfolije te da na njima rade konstantno. Vjeruju da svatko tko ima volje i talent može dobiti priliku u Bornfight agenciji.

 

Još se jednom zahvaljujemo Jeleni Mandić i Jeleni Rebrnjak na izvanrednom predavanju i veselimo se idućem susretu!

Na zanimljiv način pokazale su nam kako nastaju aplikacije i koliko je važno istraživati potrebe korisnika da bi se stvorila aplikacija koju s lakoćom klikamo.

 

Autorica: Nika Bulić

Poslovno veleučilište Zagreb
Specijalistički diplomski studij marketinga i komunikacija

Kolegij: Korisničko i potrošačko iskustvo (UX/CX)

predavačica: dr. sc. Korana Simonović, prof. sociologije