Image Alt

Naša vanjska suradnica Goranka Horjan uspješno obranila doktorsku disertaciju

Naša vanjska suradnica Goranka Horjan uspješno obranila doktorsku disertaciju

Muzejska savjetnica Goranka Horjan koja predaje Menadžment muzejsko-galerijske djelatnosti na preddiplomskom stručnom studiju ”Menadžmenta i produkcije u kulturi” na Poslovnom veleučilištu Zagreb, obranila je 4. lipnja 2020. doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tema rada je Strateško planiranje i upravljanje u nacionalnim muzejima u Republici Hrvatskoj.

Brojni teoretičari bavili su se temom strateškoga planiranja i kako je ono transponirano u muzejsku djelatnost. Transferom strateških alata iz poslovnoga sektora u muzejski započinju intenzivnija istraživanja  o tome kako posluju muzeji. Za poslovanje nacionalnih muzeja izdvaja se uglavnom proračunski novac, pa je pitanje troši li se namjenski i racionalno te ima li koristi od toga društvo u cjelini. Ta promišljanja potaknula su uvođenje ekonomskih alata u neprofitne muzejske ustanove koje se vode misijom, a ne profitom. Muzejska djelatnost u Republici Hrvatskoj ima uređen zakonodavni okvir, a pojam nacionalnoga muzeja definira se u kontekstu osnivačkih prava koja imaju Ministarstvo kulture i/ili Grad Zagreb. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 27 muzeja od kojih je u 22 država osnivač ili suosnivač, dok je pet matičnih muzeja prve razine kojima je osnivač Grad Zagreb.

U strateškim planovima nacionalnih muzeja primjećuje se nedostatak iskustva u primjeni procesa izrade plana, provedbe aktivnosti te praćenja i evaluacije. Uočeno je da strateško planiranje do sada nije počivalo na načelima participacijskog pristupa pa je izostao sinergijski učinak bez kojega je teško ostvariti ambicioznije ciljeve u muzejskoj djelatnosti, posebno investicije u obnovu ili izgradnju novih muzeja. Da bi strateško planiranje imalo dobre rezultate, potrebno je uspostaviti bolju koordinaciju između ključnih dionika temeljenu na participacijskom modelu  motiviranom zajedničkim interesima ostvarenja planiranih ciljeva. Strateški plan mora pratiti akcijski plan koji će osigurati provedbu. Ključno je da inicijative dolaze iz muzeja, a potrebe se usklađuju s osnivačem od idejne do provedbene faze uz alokacije financijskih sredstava. U disertaciji je obrađena relevantna znanstvena literatura u području strateškog planiranja u muzejima, istražene su okolnosti koje su dovele do uvođenja strateškog planiranja u muzejskoj djelatnost i uočene koristi koje su znanstvenici prepoznali u prenošenju tog alata ekonomskih znanosti u područje rada muzeja. Svrha istraživanja bila je pokazati da je njihov rad stvorio perspektivu kako primjena pojedinih strateških alata može pozitivno utjecati na poslovanje organizacija poput muzeja te je po prvi puta analizirano kako je ta primjena ostvarena u hrvatskim nacionalnim muzejima. To je izvorni znanstveni doprinos ove disertacije. jer ne postoje u muzeološkim istraživanjima unutar društvenih znanosti radovi koji povezuju utjecaj strateškog planiranja na upravljanje nacionalnim muzejima. Povezivanje strateškog planiranja s učincima nacionalnih muzeja stavlja se u relevantni kontekst odnosa s osnivačima muzeja kroz postupke odlučivanja i pri tome se kao nužna prevencija od rizika neučinkovitog planiranja ističe koncept participativnog djelovanja koji omogućuje širi pogled na uočene izazove, zajedničko akcijsko djelovanje i alokaciju resursa i to predstavlja izvorni znanstveni doprinos.

Rad je izrađen pod mentorstvom doc. dr. sc. Darka Babića s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. PVZG iskreno čestita profesorici Horjan na ovom iznimnom postignuću!