Na Poslovnom veleučilištu Zagreb u suorganizaciji s Centrom za filozofiju medija 19. i 20. rujna 2024. godine održana je znanstvena konferencija pod nazivom Doba umjetne inteligencije.
Dinamične rasprave i zanimljiva izlaganja
Uz moderatorstvo prof.dr.sc. Seada Alića, predsjednika Centra za filozofiju medija i doc.dr.sc. Nenada Vertovšeka, našeg vanjskog suradnika i člana Uredništva, konferencija je bila podijeljena na nekoliko moderatorskih sesija tijekom 2 dana održavanja iste. Uz izlaganje znanstvenih radova, diskusije nakon izlaganja bile su u velikom fokusu uzvanika koji dolaze iz različitih stručnih polja i koji su svojim artikuliranim i argumentiranim mišljenjima obogatili gledište na aktualnosti vezane uz doba umjetne inteligencije.
O umjetnoj inteligenciji
Umjetna inteligencija na nov i specifičan način postavlja pitanja na koja tradicionalna ljudska kultura (umjetnost, religija, filozofija) nije uspjela općeprihvatljivo odgovoriti. Stara pitanja imaju sada novi kontekst. Ljudska inteligencija trebala bi verificirati vjerodostojnost svih dimenzija umjetne inteligencije, dakle onog oblika znanja i svijesti koje je na putu prerastanja mogućnosti ljudskih sposobnosti.
Ljudska se kreativnost u zrcalu umjetne inteligencije nadaje kao simbolična najava brzine i inventivnosti operiranja s ogromnim brojem verbalnih i vizualnih podataka. No što nam ta ‘operativnost’ govori o ljudskoj kreativnosti? Koliko je kreativnost kao takva stvar brzine operiranja i inovativnosti, a koliko ljudskog ishodišta iz kojega proizlazi?
Odnos čovjeka i tehnike
Odnos čovjeka i tehnike ušao je u novu fazu. Na ovoj razini strojevi ne samo da će utjecati na profiliranje oblika mišljenja, rada i stvaranja, nego će biti u poziciji sudjelovati u aktivnom oblikovanju tehničkih naprava s novim (tehničkim) oblikom svijesti.
Ni umjetnost, ni religija, a niti filozofija nisu kroz dva milenija odgovorile na pitanja o mogućnosti uspostave moralnoga pojedinca koji bi oblikovao moralno društvo. Jesmo li bespovratno izgubili mogućnost življenja u moralnoj dimenziji svijeta ili će nam tamna strana umjetne inteligencije unijeti u svijest tračak svjetlosti o neophodnosti moralne dimenzije u ljudskim životima. Možda nas upravo AI poduči sustavu vrijednosti u kojemu pravo i politika neće biti iznad etičke i estetske dimenzije.
Umjetna inteligencija pruža dodatnu mogućnost propitivanja odnosa svijesti i savjesti. U zrcalu umjetne inteligencije možda je moguće bolje razumjeti dosege ljudske svijesti i nužnost naglašavanja važnosti savjesti kao refleksije svijesti kao takve. Samosvjesna pozicija možda je zadnja linija obrane od umjetne inteligencije.
Umjetna inteligencija konačno postavlja i pitanje identiteta, odnosno autentičnosti djelovanja svakog ljudskog pojedinca. Onako kako je fotografija oslobodila boju, a film oslobodio prozu opisa detalja, tako će i umjetna inteligencija osloboditi čovjeka onih segmenata rada koji su nekada bili pretpostavkom za bilo kakvu kreativnost. No kolika će biti cijena?
Originalni izvor teksta možete pronaći ovdje: Centar za filozofiju medija.